Nova zakonska rješenja sustava sudskog registra

NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA SUSTAVA SUDSKOG REGISTRA

 

1. UVODNE NAPOMENE

Zakon o sudskom registru je od svog donošenja 1995. godine ("Narodne novine" broj 1/1995,) osam puta izmijenjen („Narodne novine“ broj 57/1996, 45/1999, 54/2005, 40/2007, 91/2010, 90/2011, 148/2013 i 93/2014). Tim su izmjenama i dopunama unesena u zakon rješenja kojima je upis u registar usklađivan s europskom pravnom stečevinom i s drugim zakonima donesenim ili izmijenjenim nakon njegova donošenja. Prilagodba europskoj pravnoj stečevini iskorištena je da se u zakon unesu rješenja kojima se unaprjeđuje sustav registra i stvore uvjeti za elektroničku komunikaciju sudskog registra s drugim informacijskim sustavima U postupku prilagodbe europskoj pravnoj stečevini uređen je upis društava koja djeluju na razini Europske unije (SE, EGIU i SCE) prema Zakonu o uvođenju europskog društva i europskog gospodarskog interesnog udruženja („Narodne novine“ broj 107/2007), odnosno Zakonu o uvođenju europske zadruge („Narodne novine“ broj 63/2008) kojima su ova društva uvedena u pravni sustav Republike Hrvatske, implementacijom Direktive 2005/56/EZ uređen je postupak upisa prekograničnih statusnih promjena pri čemu se vodilo računa da svako društvo koje sudjeluje u tom postupku i nadalje podliježu odredbama i službenim postupcima nacionalnog prava. Stvoren je i pravni okvir za podnošenje elektroničkih prijava, on –line osnivanja društva s ograničenom odgovornošću putem sustava e-Tvrtke te za javno objavljivanje podataka o predaji financijskih isprava, koji podaci su postali sastavni dio podataka o svakom subjektu upisa. Polazeći od toga da u pravnim sustavima srednjeeuropskog pravnog kruga (Njemačka, Austrija, Slovenija) jednostavnije registarske predmete rješavaju kvalificirani službenici, zakonodavac je Novelom iz 2013. prenio ovlasti rješavanja jednostavnih registarskih predmeta na sudske savjetnike i ovlaštene registarske referente. Koristeći povezanost registra sa centralnim OIB aplikacijskim sustavom, s registrom godišnjih financijskih izvješća Financijske agencije (u daljnjem tekstu: FINA), „Narodnim novinama“, sustavom e-Tvrtka, sustavom za besplatnu pravnu pomoć, sustavom sudskih upisnika (eSpis) i sustavom za predstečajne nagodbe FINA-e., propisao je da se upis podataka preuzetih elektroničkim putem provodi u glavnu knjigu registra bez donošenja posebnog rješenja. Na taj se način upisuju rješenja donesena u stečaju i odluke donesene u postupcima predstečajne nagodbe, bilježe se mjere osiguranja i zabrane koje se tiču subjekta upisa, a nakon što bude dovršeno povezivanje sa drugim javnim upisnicima, podaci će se preuzimati i upisivati na isti način. Tome treba još dodati da je dostupnost jedinstvenoj bazi podataka osigurana 24 sata. Ono što treba još učiniti da bi se sustav u potpunosti prilagodio standardima smjernica (Direktiva) koje su u zakon prenesene je prekogranično povezivanje registra sa drugim registrima putem europske središnje platforme.

U nastavku se daje sumarni pregled izmjena i dopuna Zakona o sudskom registru Novelama 2013. i 2014 .

2. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU („Narodne novine“, broj 148/2013 od 11.12.2013.) u daljnjem tekstu Novela 2013.

Ovom Novelom u hrvatski pravni poredak prenose se slijedeće direktive EU:

- Jedanaesta Direktiva Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkih društava na koje se primjenjuje pravo druge države (Sl. l. 395, 30. 12. 1989.),

- Direktiva 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih strana, države članice zahtijevaju za trgovačka društva u smislu članka 48. stavka 2. Ugovora, s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera (Sl. l. 258, 1. 10. 2009.),

- Direktiva 2012/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o usklađivanju zaštitnih mjera koje, radi zaštite interesa članova i trećih osoba, države članice zahtijevaju od trgovačkih društava u smislu drugog stavka članka 54. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s obzirom na osnivanje dioničkih društava i održavanje i promjene njihovog kapitala a s ciljem ujednačavanja tih zaštitnih mjera (Sl. l. 315, 14. 11.2012.)

Otklonjene su i neke nepreciznosti u pogledu značenja pojedinih izraza u temeljnim pojmovima čime bi trebali biti prevladani problemi u praksi. Zbog istih razloga je u zakonu precizirano tko i na koji način može poduzimati postupovne radnje u registarskim stvarima te kakve su ovlasti zaposlenika HITRO.HR ureda. Novelom je propisana i obaveza tijela javne vlasti i javnih bilježnika na obavještavanje registarskog suda, ako u postupcima koje vode ustanove da subjekt ima imovinu, a pokrenut je postupak brisanja ili u obavljanju svojih poslova saznaju za druge odlučne činjenice koje mogu utjecati na promjenu upisanih podataka ili upis brisanja. Za sada nije zabilježeno da su navedene osobe o tim okolnostima izvještavale registarske sudove, premda se u praksi pokazalo da su istodobno sa postupkom brisanja subjekata iz sudskog registra vođeni ovršni postupci na imovini tih subjekata ili da iz drugih razloga nisu bili ispunjeni razlozi za brisanje subjekata.

Novelom 2013. je propisano da sudski savjetnici i ovlašteni registarski referenti samostalno donose odluke u jednostavnijim registarskim predmetima (dopune čl. 12 i novi čl. 12.a ZSR). Složene registarske predmete i dalje će rješavati registarski suci kojima je povrh rješavanja složenih registarskih predmeta stavljeno u nadležnost i rješavanje žalbi na odluke sudskih savjetnika ili ovlaštenih službenika. O žalbama protiv odluka registarskog suca odlučuje i dalje drugostupanjski sud. Treba se nadati da će se uskoro posebnim pravilnikom propisati program i način polaganja stručnog ispita kao i postupak imenovanja ovlaštenih registarskih službenika.

Kako bi se osigurala preglednost naznačenih djelatnosti koje obavljaju subjekti upisa s jedne strane i pojednostavio upis djelatnosti propisanih zakonom, s druge strane, novim je rješenjima otvorena mogućnost općenitog navođenja skupina djelatnosti. Takvo bi se pravilo u praksi trebalo primijeniti i pri upisu više djelatnosti koje nisu propisane zakonom, a koje čine predmet poslovanja.

Novim zakonskim rješenjima također je propisano da se upis u registar elektroničkim putem provodi bez donošenja rješenja. Glede postupka brisanja subjekata iz sudskog registra učinjene su dopune i terminološki su dorađena zakonska rješenja .Tako je zakonom sada izričito propisano da prigovor istaknut na rješenje o nakani brisanja iz sudskog registra ima status pravnog lijeka. Propisan je i način postupanja s prigovorom .Uvedena je i obaveza upisivanja svih rješenja donesenih u postupku brisanja u glavnu knjigu za svaki subjekt odvojeno, što bi trebalo pridonijeti većoj zaštiti vjerovnika i samih subjekata upisa. Prije Novele 2013. rješenja su javno objavljivana samo na internetskoj stranici registra. Konačno, propisano je da se likvidacija nad imovinom brisanog subjekta provodi odgovarajućom primjenom članka 84. f. Zakona o sudskom registru i odredaba Stečajnog zakona koje uređuju postupak vezan za naknadno pronađenu imovinu. U kojoj mjeri će se primjenom ovih odredaba ukloniti možebitne štetne posljedice uzrokovane brisanjem subjekata iz registra pokazat će praksa.

Ostalim izmjenama su dopunjene odredbe kojima se uređuju prekogranične statusne promjene, dok je suradnja registarskih sudova i nadležnih tijela članica podrobnije uređena Pravilnikom.

3. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU („Narodne novine“ br.: 93 od 30.07.2014.), u daljnjem tekstu Novela 2014.

Novelom 2014. u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ. Time je preuzeta obaveza daljnjeg unapređenja sustava registra u pogledu prekogranične povezanosti registara sa drugim registrima putem sustava povezivanja europskog središnjeg registra, što uključuje i dostupnost podacima i ispravama položenim u zbirku isprava .Naime, cilj je ove direktive stvaranje sustava povezivanja registara radi razmjene podataka putem platforme koja bi trebala predstavljati centralizirani skup alata i informacijske tehnologije. Europsku središnju platformu i sustav povezivanja registra razvit će Europska komisija. Prije Novele 2014. u članku 37. stavak 3. Zakona o sudskom registru bili su propisani podaci za upis podružnice inozemnih osnivača u sudski registar. Novelom je u dosadašnji tekst zakona unesena nova glava „VI.a. koja nosi naslov“Prekogranična suradnja“, a novim člancima 83.a., 83.b., 83.c. i 83.d., izričito i detaljno, polazeći od standarda direktive, uređuju pitanje prekogranične suradnje Ocjenjeno je da će povezivanje registara putem središnje europske platforme ubrzati digitalizaciju domaće zbirke isprava, koja doduše postoji, ali je u manjem opsegu. To se posebice odnosi na isprave koje su položene u zbirku isprava podružnica inozemnih osnivača, a koje po samom zakonu postaju javno dostupne. Podružnicama inozemnih osnivača trebat će, povrh MBS, dodijeliti i jedinstveni identifikator na temelju kojeg se može nedvojbeno identificirati, kojemu je u zakonu propisan sadržaj. Tako jedinstveni identifikator sadržava elemente koji omogućavaju identifikaciju države članice u kojoj se nalazi registar, broj pod kojim je zavedena podružnica u matičnom registru, a prema potrebi će sadržavati i elemente za sprečavanje pogrešaka u identifikaciji. Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje način utvrđivanja jedinstvenog identifikatora, time da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona treba donijeti o njemu uredbu.

Osim toga, putem sustava povezivanja registara mora se bez odgađanja osigurati dostupnost podataka o otvaranju i okončanju stečajnih i likvidacijskih postupaka, brisanju subjekta upisa te drugih podataka koji proizvode ili mogu proizvesti pravne posljedice. Ti se podaci razmjenjuju bez naknade, no Vlada Republike Hrvatske može propisati da pojedinačni korisnici plaćaju naknadu za dobivanje podataka i dokumenata putem sustava povezivanja registara u visini troškova njihova pribavljanja, osim podataka za koje je propisano da su dostupni bez naknade. Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva pravosuđa osigurava i dostupnost informacija o izmjenama i dopunama nacionalnih propisa kojima je propisana obvezna objava tih podatka i dokumenata. Informacije potrebne za objavu dostavljaju se europskom portalu e-pravosuđe u skladu s pravilima i tehničkim zahtjevima portala.

Iste odredbe se na odgovarajući način primjenjuju i na trgovačka društva koja se pripajaju i spajaju, u skladu s člankom 3. Direktive 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009.

Preostale izmjene sastoje se od uređenja odnosa Zakona o sudskom registru i Zakona o trgovačkim društvima u pogledu objave upisa i trenutka kada se smatra da je upis objavljen. Zakonom je određeno da su odredbe o objavi upisa propisane u Zakonu o trgovačkim društvima pravilo, dok je propisivanje iznimaka od tog pravila omogućeno ako se tako uredi u Zakonu o sudskom registru. Ova mogućnost je za sada iskorištena samo u odnosu na upis osnivanja društva s ograničenom odgovornošću, ali ne i za promjene upisanih podataka. Naime, objava podataka o upisu osnivanja društva s ograničenom odgovornošću obavlja se samo na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar. Zakonodavac je pošao od toga da su društva s ograničenom odgovornošću najučestaliji oblik za koji se odlučuju poslodavci i drži da im je ovim zakonskim rješenjem omogućen učinkovitiji i brži način objave provedenog upisa. Prije Novele 2014. takve su objave bile propisane u postupku brisanja društva u odnosu na rješenja koja se u tom postupku donose. Za razliku od rješenja donesenih u postupku brisanja, javna objava rješenja o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću na internetskoj stranici sudskog registra, nema učinak dostave rješenja predlagatelju upisa, već se dostava rješenja provodi po pravilima o dostavi registarskih odluka.

4. ZAKLJUČNE NAPOMENE

Novelama 2013. i 2014. učinjene su značajne zakonodavne intervencije koje bi trebale pridonijeti daljnjem unapređenju sustava sudskog registra i još više ubrzati registarski postupak. Zbog kompleksnosti materije koja je uređena novim zakonskim rješenjima preostaje da se osigura njihova valjana primjena.

Posve je sigurno da su pred registarske suce postavljeni vrlo ozbiljni zadaci, kako u pogledu upisa prema novim zakonskim rješenjima, tako i u svezi s upisom Europskog društva „Societas Europea” (SE), Europske zadruge (SCE) i EGIU. Budući da je zakonodavac pitanje upisa tih društava samo djelomično uredio dok su ostala, ništa manje značajna pitanja upisa, uređena Uredbama koje se izravno primjenjuju.

Napominje se da je u „Narodnim novinama“ broj 127 od 29. listopada 2014. objavljen i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu upisa u sudski registar kojim je dopunjen sadržaj pojedinih prijava za upis kao i provedba upisa u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Vesna Buljan, dipl. pravnica

sutkinja Visokog trgovačkog suda RH

Novosti

06.09.
2017.

Sudski priručnik za 2018.

U prodaji je Sudski priručnik za 2018. po cijeni od 280,00 kn, u cijenu je uključen PDV.Više...

19.05.
2017.

Vodič kroz mirenje i Letak o mirenju

Poštovani, obavještavamo vas kako je Ministarstvo pravosuđa u svrhu promoviranja instituta mirenja, te edukacije građana, izradilo Vodič...Više...

08.11.
2016.

Sastanak predsjednika trgovačkih sudova

Održan sastanak predsjednika i sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske s predsjednicima trgovačkih sudova i predsjednicima...Više...

ARHIVA NOVOSTI
Anketa

Anketa za Vas

Anketa

mirenje

mirenje

Projekt od samog njegovog početka polučio izuzetan rezultat na način da je u postupcima mirenja u vremenu kraćem od 6 mjeseci postignuto više od 50 nagodbi...

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, 10000 Zagreb
tel: 00-385-1-4896-888 (Centrala)
fax:00-385-1-4872-329
e-mail: ured.predsjednika@vts.pravosudje.hr